Home
General News of Curacao
Curacao Police News
Curacao Politics News
Curacao Judicial News
Curacao Sports News
Curacao Entertainment News
Aruba News
Bonaire News
StMaarten News
Holland News
International News
Obituary
Skina di Sorti
Lorito
Micho
Curacao Horoscope


User login

Who's online

There are currently 0 users and 246 guests online.
Google

Kolumna Notabel


Batidó di bèl

Submitted by admin on Mon, 04/08/2008 - 21:02.

Ku masha interes mi a sigui e relato den fin di siman na BVN, kaminda a trata e problema ku tur hende ku hasi denunsia di kosnan iregular i ilegal ku nan nota den empresa, organisashon i Gobièrnu di Ulanda, ta haña nan mes aden.
Esaki maske ku ta stimulá na Ulanda pa hende ku sa di algu ku no por i ku ta kosta kaha di gobièrnu hopi plaka, pa denunsiá esaki.
Realidat sinembargo ta, segun deklarashonnan di esnan ku a hinka nan kurpa den problema dor di bisa kiko nan sa; ku na momentu ku nan hasi denunsia, nan tur a haña nan den asina tantu doló di kabes, ku loke nan a hasi ni ta kos di rekomendá.
Tur e hende hòmbernan ku a presentá den e relato a bisa ku nan a hasi e denunsia di froude i iregularidatnan, pasobra nan ke a biba ku nan konsenshi. I tur su denunsia a resultá tambe den gobièrnu kobra mas plaka di belasting ku lo e no a haña, si e iregularidat a kontinuá.
Loke a bin dilanti tambe den e relato ta, ku na Ulanda no tin sufisiente protekshon pa loke nan mes ta yamá ’klokkenluiders’, batidó di bèl pa alertá ku tin kos ta pasando ku no por mira lus di dia.
A konkluí, ku e aktual areglonan pa protehá un hende ku bin dilanti i bisa loke e sa ku ta iregular, no ta funshonando. Ta bèrdat ku tin parlamentario ulandes ku a hasi pregunta na Gobièrnu Ulandes pa haña sa dikon no ta atend’é e asuntu di alertamentu mihó. Dikon no ta protehá esun ku ta alertá. Te asta tin na Ulanda un konsepto di lei pa protehá e siudadano konsiente ku denunsiá loke e ta opservá i eksperensiá komo iregular.

Score: 0.0, Votes: 0

Ta kèns nos ta òf ta otro kos?

Submitted by admin on Mon, 28/07/2008 - 20:57.

Djasabra mi a haña ku di bèrdat ta bira di mas ku algun hende ku ta bin nos pais pa haña un mihó futuro ekonómiko i ku no ta respetá nos. Mi tabata den un ambiente kaminda un persona ku ta papia spañó i ku ta bin di un pais di den Karibe, a haña ku e mester papia malu di mi pais i di mi mandatarionan. El a bisa na bos haltu e.o. ku e pais aki tin mandatarionan kobarde i ku ta p'esei nada no ta drecha aki. Na promé instante mi tabata di lag’é papia, pero komo hende ku ta biba konsiente riba e isla aki i ku ta kontribuí realmente na e lugá kaminda mi a skohe pa keda biba, mi a haña ku si otro no bis’é ami ta splik’é anto.
Mi a kuminsá trankil na bis’é pa e no kere mes, pasobra nos nunka lo bira manera su pais, basá riba sierto realidatnan ku nos tin aki ku su pais no tin. Mi a splik’é ku Kòrsou ta úniko pais na mundu kaminda un hende sin nada ta bini, kobra ònderstant, haña karchi di pp òf di SVB, keda yama su mes e nashonalidat for di unda el a bin i pa kolmo tin kurashi di benefisiá di nos leinan demokrátiko pa papia kon ku ta ku tur hende di Kòrsou i demostrá falta di rèspèt pa esnan ku a dun’é loke su pais no por a ofres’é.

E persona aki a sigui bati boka ku mi i ripitiendo ki nashonalidat e tin. I na un momentu el a kontestámi ku ta hende di aki mes tambe ta papia e kosnan ku e ta bisando mi. Ke men ku ta bèrdat e ta papia. Mi no a aseptá esei tampoko di dje pasobra e komo estranhero i sigur e den e situashon ku e ta aki, mester sea bai bèk su pais si e no gusta loke tin aki òf sera su boka. Un opinion ku mi ta pará ketu bai su tras i mi a bis’é bon kla pa e bai bèk su pais anto si ta esei ta opinion ku e tin di e lugá aki kaminda el a haña un mihó bibá.

Score: 0.0, Votes: 0

Nos tá bai paga p’e

Submitted by admin on Mon, 14/07/2008 - 21:20.
Si nos no ta pagando kaba p’e, nos lo bai paga sigur sigur den futuro serka òf mas leu pa e profundo falta di union ku yunan di Kòrsou real tin.
Un falta profundo di union ku bo ta nota hopi kaminda i ku te na ora hasi manera ku e t’ei, tòg ta lanta ken ku ta fuerte asina pa mustra ku no tin union i dikon no mester tin.
Ta bèrdat, tin gruponan den komunidat ku ta realmente uní basá riba nan interesnan personal. Pero mayoria hende ta aparentá di no tin e noshon pakiko no mester bringa otro i pakiko mester ta un, pa yuda nos komunidat i di mes e ora ei tur hende den nos komunidat.

E falta di union ta bai kompañá tambe ku un falta di rèspèt pa nos mes. Komo ku hopi hende no ta sinti ku nan ta parti di loke ta nesesario pa e otro e no ta mira tampoko pakiko e tin di duna rèspèt na e otro yu di Kòrsou.
Esaki atrobe ta pone ku hopi yu di Kòrsou ku korektamente a yega na posishonnan klave mester atendé ku yunan di Kòrsou ku pa kolmo supkonsientemente ta sali pa stroba e otro yu di Kòrsou ku a hasi esfuerso pa yega kaminda e ta; ta keda sin dun’é e sosten ku e mester i ta hasi tur esfuerso pa demostr’é ku no tin intenshon tampoko pa dun’é rèspèt; ni sikiera e rèspèt normal ku nos tur mester tin pa otro, sin ta importá ken e hende ta.

Mi ta spera ku bo ta trata na bisa ku mi no tin rason. I ku bo por komprobámi esei. Pasobra esei lo ta bon. Pero e ehèmpelnan tantísimo di kon nos mes ta ku nos mes, ta asina muchu ku nos mester bai traha riba e konsientisashon di nos hendenan riba e pakiko ku nos mester hasi kos huntu. Prepará huntu pa e kambionan benidero impaktante den nos struktura estatal. Kana huntu pa plania kon nos lo por saka mihó benefisio pa nos kada un den e pais nobo. Aseptá huntu, ku nos mester para uní kontra di tur otro ku ta kontra di nos chènsnan bon pendiente. I riska huntu, pa nos tuma mihó desishonnan posibel, awor aki i pa mas despues.

Score: 10.0, Votes: 1

Mester selebrá logro pa kòrda pakiko nos a traha

Submitted by admin on Mon, 07/07/2008 - 20:41.
E tabata un simpel selebrashon ku a hasi algun mucha i mi mes hopi kontentu. Pero selebrando e ech, ku tur e muchanan ku ta lesa djadumingu atardi den Bright World Park a bai over, tabata algu ku sin mas mester a sosodé.
Bon mirá, no tabatin motibu pa hasi algu èkstra pa aksentuá logro di un aña di bai skol di spesífikamente e muchanan aki. Pero den un pais kaminda muchu biaha ta parse ku ta esnan ku no logra ta haña tur atenshon i kuido, ta na su lugá pa laga delaster un hende ku hasi un esfuerso eksitoso sa ku esei ta algu di balorá. I ku éksito ta algu ku mester kontinuá.

Mester ta asina, ku kada hóben ku ta bai skol i ku por, sa ku e ta hasi esaki pa ékselá. Pa logra ku e por ta kontentu ku su mes. Ku e ta preparando su mes pa den futuro e por ta mas mihó posibel. E mucha mes lógikamente no por yuda su kurpa pa loke ta insentivo i oportunidatnan pa (sigui) motiv’é pa e bai skol. E mucha ta dependé di adultonan konsiente rondó di dje pa esaki sosodé.
I sigur sigur no por laga esaki den man di henter e instituto di enseñansa lokal, ku tur su kosnan ku por diskutí, pa hinka ambishon den e hóben. Tin asina tantu mayor ku ke pa nan yu haña mihó skol posibel, pero pa tantísimo rason nan mes no ta/por yuda e yu. Un rason sin mas ta falta di sufisiente sèn pa e mayor por paga, komo kliente, pa su yu haña bon skol. Ke men di bèrdat ku ta esun ku por paga, ta esun tambe ku ta haña mihó skol.

Score: 6.0, Votes: 1

208 Notabel pa djaluna 30 di yüni 2008

Submitted by admin on Mon, 30/06/2008 - 20:01.
Rekonosé ku rasismo ta internalisá na Kòrsou tambe
Semper ta interesante pa opservá kon na Kòrsou ta drai rònt di sierto realidat, miéntras ku tur hende si nan ke, por identifiká un òf otro indikashon di rasismo na Kòrsou. Den último dos dianan tabatin sufisiente kòmbersashon den vários sírkulo riba diskriminashon i rasismo. Interesante ta, ku muchu di esnan ku por hasi un diferensia den nos komunidat, ku ta duna testimonio di nan eksperensia ku rasismo, tin hopi biaha kurashi pa hasié ketu ketu bou di otro, ku miedu pa por keda indiká komo hende ku kompleho òf hende ku no meresé di a yega na e bon posishon ku nan tin.
I aya banda tin mas hende ku públikamente a ekspresá masha hopi kos pa ekspresá nan repudio pa loke a pasa, pero niun no a riska na atendé ku nos realidat. Esei kaminda ku, sin nan ke, nan a demostrá parti di e rasismo internalisá ku ta bibu bibu serka nos tambe.

Loke mi a spera despues di e suseso ku a pèrmití papiamentu públiko/abiertamente riba rasismo na Kòrsou tabata un akshon real i inmediato di esnan konserní kontra di un akto kriminal abierto ku a tuma lugá riba nos isla; komo demostrashon di kon nos ta atendé, ku lei den man, ku kosnan ku no por ta aseptabel i tambe spesífikamente kon lo bai sigui atendé ku tur forma di ekspreshon di rasismo den futuro.
Ami tambe ta bibando konsientemente na Kòrsou, basá riba un eskoho ku no tin mihó lugá na mundu pa biba. Aki nos tur ku ke ta biba kómodo den un ambiente kaminda tin hende ta sinti i ta aktua for di e pensamentu ku nan ta mihó, pasobra nan koló ta poko te hopi habrí i otronan ku ta sinti nan ménos, pasobra nan koló ta skur kla te hopi skur. Konsiderá esaki nos mihó sekreto públiko skondí.

Score: 0.0, Votes: 0

Notabel pa djaluna 23 di yüni 2008

Submitted by admin on Mon, 23/06/2008 - 19:33.
Etiketa ta bai ku tempu?
Kisas lo tin algun hende ku no tin kunes ku bon manera. Pero ta di spera ku mayoria hende ke pa nan mes ta bon den kontakto i komunikashon ku otro hende. I ta esaki ta hasi ku etiketa i reglanan di protokòl ta keda nesesario.
Etiketa ta reglanan sosial skibí òf nò, ku ta pone ku komunikashon i kontakto entre hende ta bai bon i dushi i ku no tin, ni ta okashoná, problema sin nodi. Bon manera ta algu ku ta keda komprondé na un otro manera den kada pais, kultura i gremio sosial. I kambionan den mundu ta pone ku kada tempu tin otro etiketa i protokòl. Etiketa ta bai ku tempu, pero ku hende bou di sirkunstansia normal, tin nesesidat kontinuo pa sinti su mes bon i dushi ku otro, ta algu ku nunka lo kambia.

Sabiendo esaki nos ta ban wak rondó di nos na Kòrsou den e tempu aki. Kaminda sa parse muchu biaha ku hopi hende; di tur gremio sosial, di tur edat, di tur nivel di enseñansa, no sa, no ta komprondé ni ta interesá mashá den etiketa.

Kumindamentu
Yunan di Kòrsou ta konosí komo hende ku ta kumindá otro hende ora nan krusa ku otro i maske ku nan no konosé otro. Hopi hende ta parse di a pèrdè e kustumber aki. I ta kasi normal ku hopi hende no ta kumindá otro mas outomátikamente. Tin hende ta asta spanta ora un hende ku no konosé nan kumindá i ta kuminsá pensa kaba ku ta algu malu tin òf a pasa. Tristu ta ku hasta den dunamentu di servisio nos hendenan no ta mira pakiko mester kuminda e hende ku ta drenta komo kliente pa gasta su sèn.

Score: 0.0, Votes: 0

205 Notabel pa djaluna 9 di yüni 2008

Submitted by admin on Tue, 10/06/2008 - 01:01.
Tata
Dos informashon riba tata a hala mi atenshon den siman ku a pasa. Tabata unu di e echo ku na Oustralia tin anualmente sigur 4 hende hòmber ku ta kometé suisidio, pasobra nan a divorsiá i no por wak nan yunan i publikashon di un buki kaminda ku tatanan por kontestá pregunta i asina dokumentá nan bida pa nan por konta nan yunan.

Pa kuminsá ku e situashon di tatanan divorsiá na Oustralia. Riba e wèpsait
www.lonefathers.com.au por mira kon hende hòmbernan divorsiá apesar di mitonan ku tin den nan komunidat tambe, a lanta pa nan derechi komo tata. E situashon a bai asina leu, ku tin polítiko ku a sali na defensa di e tatanan divorsiá ku ke mira nan yunan i tin mas di bisa riba desaroyo di nan yunan, maske nan no ta ku mama di e yu(nan) mas.
Realisando ku un mucha mester di su mama i su tata pa su desaroyo, mi a haña ku ta bon ku un informashon asina ei ta sali den publisidat. Mi mes tin basta biaha impreshon ku hopi hende hòmber (no tur) no ta preokupá pa nan yunan despues di divorsio. I mi tin e impreshon ku ta mama ta haña e yunan mayoria biaha, pasobra e tatanan mes no ta interesá pa keda ku e yunan i tur doló di kabes ku ta bini ku edukashon di un yu. Un moveshon manera na Oustralia ta yuda e hende hòmber ku no por soportá e echo ku e no ta mira su yunan òf ku e no ta biba ku su yunan. I e kontakto pa e muchanan ta muchu importante, pero ami sigur ke aksentuá ku mester wak kada kaso separá, pasobra realmente tin tata ku pa (sigui) ofendé e mama, lo hasi masha trankil, kualkier daño na su mes yu.

Score: 0.0, Votes: 0

204 Notabel pa djaluna 2 di yüni 2008

Submitted by admin on Mon, 02/06/2008 - 16:36.
Kuantu hende muhé mas?
Kuantu hende muhé mas mester keda desabilitá òf mester pèrdè nan bida pa nos konsiensia komun lanta den komunidat ku algu mester pasa pa loke ta paramentu di abusunan doméstiko kontra di hende muhé?
Òf mester sigui skohe pa keda ketu, tur hende kómplise, hungando santu, miéntras ku hende muhénan individual ta sufri, turesten ku nan yunan ta keda mal programá ku ehèmpel di kon no mester atendé ku otro den bida.

E kasonan di abusu kontra di hende muhé ku ta bira konosí no ta mashá. Simplemente pasobra e hende muhé víktima sin ku e sa mes, lo ta sostené e hòmber ku ta humiliá, ofendé i maltrat’é, den un esfuerso straño pa no pèrdè kara.
No mester di sikiater pa bin splika ku e hende hòmber ku ta maltratá un hende muhé, sea físikamente, emoshonalmente òf mentalmente ta un abusadó!
Ku e ta un hende ku mester di tratamentu. I ku e ta hasiendo algu di kua ku e sa ku no por, ku ta un akto kriminal, kastigabel.
E sa, pasobra ta e ta rabia ora ku e hende muhé buska yudansa ku e meresé.
Un hòmber abusadó a skohe pa defendé su mes papiando malu di su kasá ku e mes ta víktimisá. El a kana konta masha hopi kos di e hende muhé. ‘Ku ta paso su kasá no ta trat’é bon’, ‘ku su kasá no sa kon trata é, ku ta su esposo’. I ku e hende muhé ta faya so. Turesten e hòmber abusadó no ta konta niun hende ku su kasá, mester traha pasobra e, hòmber abusadó, no tin sufisiente entrada pa kria su famia. Tampoko e ta konta ku el a kuminsá un relashon pafó di su matrimonio ku un otro hende muhé, kende na e momentu aki ta sperando un yu di dje.

Score: 0.0, Votes: 0

Adaptashon di preis i obligatoriamente di aktitut

Submitted by admin on Mon, 26/05/2008 - 18:59.
Esun ku no a komprondé ainda ku no ta wega i ku tur, pero tur kos, ku eksepshon di solo ku ta sali tur tur mainta, ta bai bira muchu mas karu, tin un problema.
I esun ku ta kere ku ta otronan ta responsabel; e.o. gobièrnu, tin problema mas grandi ainda.
Sigur sigur si opservá kon estranhero ku asento riba ulandesnan europeo ta biniendo ku euro ku ainda ta duru kompará ku nos florin i ta haña hendenan lokal disponibel pa bende nan tur kos ku den futuro lo por a sirbi pa wanta kabes riba awa pa esun ku ta bendiendo.

E hende ku no ta tuma na serio ku mester bin un kambio den nos komportashon, ta stroba no su so, pero sigur otronan ku si ta konsiente di kiko ta pasando i kendenan a i ta tuma medida pa por adaptá i ku ta fleksibel pa bai ku e moveshonnan ekonómiko finansiero internashonal ku ta yegando pa pasa manera un ola sin miserikòrdia riba Kòrsou.
Nan ta stroba; pasobra tur loke ta un peso riba presupuestonan di gobièrnu ta nifiká ku e pagadó di belasting, e hende ku ta i òf ta purba na hasi kosnan pa yuda su mes; ta bai bira esun ku tambe mester karga peso adishonal pa motibu di otro.
Ora tende sifra di hendenan ku awor aki no ta trahando, pero por biba manera nan ke, pasobra nan tin ‘derechi’ riba supsidio i otro fasilidatnan legal popular manera karchi di pp i di ònderstant, mester rekonosé ku tin algu ku no ta korekto.
Hopi hende ta bai traha tur dia, motivá òf no, pero nan sèn no ta yega pasobra komo ku nan ta bai traha nan no tin privilegionan ku esun ku no ta bai traha si tin.

Score: 0.0, Votes: 0

Notabel pa djaluna 19 di mei 2008

Submitted by admin on Mon, 19/05/2008 - 18:49.
Wak pa abo no keda tras
Komo imigrante digital mi sa ku mi a skapa dor di adaptá mi mes na e oportunidatnan pa kambia mi manera di pensa i funshoná den un mundu digital. Hopi hende di mi generashon ainda tin problema pa adaptá na pensamentu i funshonamentu digital. Pero bida digital ta un realidat ku no por evitá. Si bo ke funshoná profeshonalmente bo no por riska na konsiderá pa legumai desaroyo digital. E desaroyo a pone e.o. ku mayornan ku tin yu afó por spar plaka di yamada di telefòn, pasobra konstantemente tur dia i na tur momentu bo por komuniká barata ku e yu afó hasiendo uso di teknologia moderno digital. Tempu ami a bai studia hopi hopi aña pasá, mi mama mester a manda karta pa palabrá ku dos siman despues riba djadumingu lo mi ta den mi kamber pa e por bèl mi. Anto e mester a paga masha hopi sèn pa minüt pa un kombersashon telefóniko kòrtiku. Awe tur mayor den mundu digital, ta yama yu na kualke parti di mundu, tur dia mòru i bonochi, pa un preis relativamente barata.

Ya ta dos siman pasá ku mi a partisipá na e konferensha riba maneho di informashon ku a tuma lugá aki na Kòrsou. Un evento sumamente importante pa hendenan ku ke salbaguardiá informashon ku tin disponibel ainda awe. E tabata un oportunidat pa a haña sa kon archivonan ta benefisiá di e desaroyo digital.
Tabata bon pa sa ku ni na Ulanda nan no ta asina leu pa bati man riba pechu i deklará ku nan maneho di informashon ta bai ku tempu.

Score: 0.0, Votes: 0
XML feed